Otvorena 1051. Festa sv. Vlaha: Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira
Ispred zborne crkve sv. Vlaha u Dubrovniku na Kandeloru (Svijećnicu) 2. veljače dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u svečanoj ceremoniji otvorio je 1051. Festu sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije.Dubrovački biskup čestitao je svima dan Grada te uputio pozdrave uzvanicima predstavljajući ih okupljenima i pozdravio sve koji su došli na otvaranje ili ga posredstvom medija prate.„Cijela ljudska povijest obilježena je mnogim događajima, pa tako i naše osobne povijesti. Često se isprepliću različiti trenuci: lijepi i radosni (rođenja, slavlja, uspjesi i postignuća), s onima težima i žalosnima (bolesti, ratovi, različite nepogode). To tkanje života pomaže nam vidjeti da sami ne možemo koracati ovim svijetom i potrebni smo Boga koji nam daje snagu na životnom putovanju. No potrebni smo i jedni drugih. I u tome je ljepota življenja“, kazao je u nagovoru biskup Glasnović.S obzirom na to da se za dva dana slavi Međunarodni dan života kojim se želi podsjetiti na vrijednost i zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, biskup Glasnović je u svom nagovoru istaknuo: „Život je neprocjenjivi dar. Danas smo svjedoci da se borba za život vodi na mnogo različitih frontova, od onih stvarnih koji fizički odnose život drugima (ratovi u mnogim dijelovima svijeta) do onih koji lišavaju čovjeka ljudskosti u svakom pogledu. Često zaboravljamo da se istinski život ostvaruje u ljubavi, jer je Bog ljubav (usp. 1 Iv 4, 8), on je naš Život, naš Put i naša Istina (usp. Iv 14, 6).“ Poručio je i kako nas život u tom duhu otvara „stvaranju mira, u nama samima i među bližnjima, pa onda i među narodima“. „Oslonjeni na Gospodina i hranjeni njegovim mirom i sami ćemo postajati mirotvorci u svojoj sredini, ‘jer Bog nije Bog nesklada, nego Bog mira’ (1 Kor 14, 33)“, ustvrdio je i poručio: „Neka se naše srce i naše usne ne umore od molitve, ona hrani našu vjeru, nadu i ljubav, našu otvorenost Životu i Božjoj ljubavi.“
Biskup Glasnović je spomenuo i nekoliko obljetnica koje se obilježavaju ove godine. To su: 1000 godina od osnutka benediktinskoga samostana na otoku Lokrumu, čiji opat je stoljećima imao i važnu ulogu u ceremonijalu otvaranja Feste; 450. obljetnica tiskanja slavnoga djela o trgovini Benedikta Kotruljevića, koji je prvi na svijetu izumio tzv. dvostavno knjigovodstvo; 150. obljetnica od prvoga poznatog izbora festanjula Feste sv. Vlaha te 20. obljetnica od dolaska sv. Ivana Pavla II. u Dubrovnik i proglašenja blaženom Marije Propetog Isusa Petković. Pročitao je i neke zanimljive Kotruljevićeve poruke trgovcima kojima im autor, po učincima na njih, objašnjava zbog čega je dobro da što češće idu na misu te da redovito daju milostinju.Spominjući se prošlogodišnjeg otvaranja i blagoslova Pelješkog mosta, simbola ujedinjenja cijele Hrvatske, dubrovački biskup je kazao kako most spaja dvije stvarnosti te napomenuo kako Pelješki most ima svoja dva anđela od kojih je jedan sv. Vlaho. „Kao što Isus spaja nebo i zemlju, sv. Vlaho nas i Grad, tako i mi budimo mostovi jedni prema drugima i gradimo mostove dobra prema svima, a osobito prema osobama u potrebi“, poručio je i nastavio: „Ne zaboravimo da zajedništvo otvara prostor rastu, uzajamnom služenju i darivanju u ljubavi, iskrenom dijalogu i sudjelovanju. U otvorenosti Dobru i činjenju dobra drugima, u izlaženju iz sebe i svoje zatvorenosti, postajat ćemo hrabriji u gledanju drugih Božjim pogledom ljubavi, posebno osobe s invaliditetom, strance, starije i bolesne te sve one koji su potrebni naše velikodušne pomoći i nesebične ljubavi. U takvoj otvorenosti i prihvaćanju drugoga neminovno će zaživjeti mir u srcima ljudi, mir koji je toliko potreban našemu vremenu.“Rektor crkve sv. Vlaha mons. Ivica Pervan, kojemu je ovo prva Festa u službi rektora Parčeve crkve, pročitao je čestitke koje su sa svih strana stigle Dubrovčanima i Dubrovkinjama za Festu sv. Vlaha.
Djevojčice u narodnim nošnjama, trznice, prinijeli su biskupu plodove zemlje kruh, vino, ulje, voće i svijeće, koje je on blagoslovio, a potom je, prema tradiciji, iz košare na slobodu pustio bijele golubice što su svi okupljeni popratili radosnim pljeskom.Festanjuli 1051. Feste sv. Vlaha pomorac Vlaho Milićević i obrtnik Mato Konsuo potom su podigli na stup Parčev barjak dok je Mješoviti katedralni zbor s drugim pjevačima pod vodstvom Petre Potrebica predvodio pjevanje Himna sv. Vlahu i gradski barjaci u svečanom stavu pozdravljali Parčev barjak. Pjevanju zanosnog himna pridružili su se svi okupljeni. Dubrovački trombunjeri u gradskom portu su ispalili svečane plotune, a sudionici ceremonije otvaranja nagrnuli su u Parčevu crkvu na grličanje.Na otvorenju Feste sudjelovali su predvoditelj ovogodišnje Feste mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, apostolski administrator Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini te predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup, mons. Tomislav Rogić, šibenski biskup, mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski te mons. Ante Ivas, šibenski biskup u miru. Na tradicionalnoj ceremoniji otvorenja sudjelovao je i p. Mijo Nikić, ovogodišnji propovjednik trodnevlja ususret Festi sv. Vlaha, drugi svećenici, provincijalni poglavari i poglavarice, redovnici, redovnice kao i brojni vjernici štovatelji sv. Vlaha. Nazočili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve i Islamske zajednice kao i drugi građani koji s radošću žive ove posebne dubrovačke dane.Među osobama iz društveno-političkog i javnog života bili su izaslanica predsjednika Republike Hrvatske i savjetnica predsjednika Melita Mulić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnika u Hrvatskom saboru Andro Krstulović Opara, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, veleposlanici, zastupnici u saboru, predstavnici akademskog i kulturnog života i drugi dužnosnici.