Hodočašće u Sloveniju i Karlovac
U petak, 26. travnja, u ranojutarnjim satima članovi Bratstva Presvetog Sakramenta, članovi Katedralnog zbora, zbora Župe sv. Andrije te članovi njihovih pastoralnih i ekonomskih vijeća krenuli su na hodočašće. Krajnji cilj bila je susjedna Slovenija, a usputne stanice Skradin, Nacionalni park Krka i na povratku Karlovac. Hodočašće je predvodio katedralni župnik don Marin Lučić.
Prva stanica – Skradin, antička Scardona, mjesto susreta rijeke Krke i Jadranskoga mora. Gradić koji jako podsjeća na naš Dubrovnik. Gužvovit ljeti, a pomalo pust u ostatku godine. Skradin je jedan od najstarijih hrvatskih gradova. U Rimskom Carstvu bio je važna luka i trgovačko središte, a nakon što je razrušen i opustošen, obnavljaju ga Hrvati te nazivaju Skradin. Napadali su ga Avari, Turci i Mlečani, privučeni njegovim dobrim položajem i bogatstvom plodne zemlje i pitke vode. Ta burna i bogata povijest danas je utkana u njegovo kulturno i povijesno nasljeđe koje je vidljivo u svakom kutku ovoga šarmantnog gradića. O svemu tome govorio je Dario Mikulandra, turistički vodič iz obližnjeg Šibenika.
Sa stolnom crkvom Rođenja Blažene Djevice Marije, koja se nalazi u samom središtu grada, hodočasnike je upoznao njezin župnik don Darko Poljak. Kao i većina dalmatinskih sakralnih građevina, nekadašnja katedrala prošla je mnoge faze gradnje te je danas ostala u kasnobaroknom stilu. U crkvu su ugrađene orgulje Nakićeve škole koje su zbog svoje izuzetno visoke umjetničke vrijednosti proglašene državnim kulturnim dobrom. Uz njih su zapjevali katedralni pjevači tijekom svete mise koju je predvodio župnik don Marin Lučić.
Iza Skradina – šetnja, razgledavanje i ručak u Nacionalnom parku Krka. Ova stanica pokazala se kao idealno mjesto za odmor i uživanje u prirodnoj ljepoti koja se proteže od prekrasnoga toka rijeke Krke pa sve do gornjega toka rijeke Čikole.
Put se nastavio do Duge Rese i hotela u vlasništvu lazarista u kojemu su hodočasnici prenoćili.
Prvo odredište sutrašnjega dana bila je Ljubljana. Glavni i najveći grad Slovenije, grad na Tromostovju, grad Franca Prešerna i Jože Plečnika… Bogata prošlost, ali i suvremena živost ovaj grad čini pravim razvijenim europskim gradom u koji se vrijedno vratiti. Uz stručno vodstvo hodočasnici su se prošetali centrom grada i upoznali s njegovim najznačajnijim kulturnim znamenitostima, a potom su imali slobodno vrijeme za ručak.
U popodnevnim satima istoga dana sljedeća stanica bilo je Brezje – slovensko nacionalno svetište Marije Pomoćnice koje je predstavio domaćin fra Robert Bahčić. Tu je svetu misu predvodio don Marin Lučić. Posjet Brezju završio je obilaskom jaslica iz svih krajeva Europe, od najstarijih do najsuvremenijih, koje su dio stalnog postava muzeja pri ovom svetištu.
Nakon Brezja put je vodio na Bled, jedno od najpoznatijih jezera i najposjećenijih prirodnih atrakcija u Sloveniji. Uz smaragdno jezero leži istoimeni gradić, a jednako se zove i otočić na jezeru. Tu su hodočasnici imali slobodno vrijeme za šetnju i razgledavanje.
Treći dan počeo je svetom misom u Karlovcu, u Nacionalnom svetištu sv. Josipa. Misu je predvodio don Marin Lučić, uz koncelebraciju župnika i upravitelja svetišta don Antuna Sentea.
Nakon ručka u restoranu uz rijeku Kupu trebalo se uputiti prema Dubrovniku.
Dugo putovanje do doma skratile su živopisne priče sestre Zlate o godinama koje je provela u Južnoj Americi.
Produhovljeni, raspjevani, zdravi i veseli, hodočasnici su sretno stigli u svoj Grad u večernjim satima.
Petra Potrebica
